Povijest otoka Raba:

 

MAGNIFICAE COMVNITATIS ARBENSIS IN CRISTI NOMINE: 

Otok bogate i burne prošlosti, naseljen od vremena Ilira 360 god. prije Krista. Kroz svoju dugu povijest otokom Rab (ili Arba, Arbia ili Arbiana - latinska imena za grad Rab) vladalo je mnogo različitih vladara: od Ilira, od starih Grka i Rimljana, Bizantinaca, Venecije, ugarskih i hrvatskih vladara. Svi su ostavili tragove u spomeničkoj baštini i tradiciji. Arheološki i spomenički je naravno najzanimljiviji sam grad Rab: njegov antikni tlocrt, njegove zidine, crkve, palače i portali, ali zanimljivi su i nalazi u otočkim mjestima; od starih crkvica, samostana do ostataka davnih utvrda ili starih kuća.

Stari grad Rab (Felix Arba) ima status Municipium (status grada) više od 2000 godina, a lat. Arbe / Rab se spominje u 10. godini prije Krista u jednom starorimskom dokumentu, kojim tadašnji rimski car Oktavijan August proglašava Rab municipijem - gradom sa samostalnom upravom. Nedugo zatim grad dobiva i rijedak počasni epitet FELIX (sretan).

Otok tada napreduje zahvaljujući svom povoljnom zemljopisnom položaju na plovidbenim rutama, posebno na staroj jantarskoj ruti. Tijekom cijelog srednjeg vijeka i renesanse Rab je cvjetao zahvaljujući trgovini soli, vinom, drvom i svilom.
U to doba društvo je bilo organizirano po uzoru na rimske tradicije, a Rab se može pohvaliti i da je imao svoje gradske statute još u 13 stolje?u.

Svakako je važno spomenuti da je Rab bio jedna od najstarijih biskupija na Jadranu, datira u 6 stoljeće.


Zaštitnik grada i otoka je Sv Kristoforu. Legenda kaže da je sveta relikvija ( čuvano u Rabu - dar iz bizantskog vremena iz Carigrada) spasila grad i otok u više navrata a posebno se spominje opsada grada i nalet istočnih normana u 11 stoljeću kada su moći Sv. Kristofora izložene na zidinama grada zaštitile i spasile otok neprijatelja. To je bilo 09/05/1075. Razna čuda je zapisao biskup Juraj de Hermolais u 13 stoljeću u djelu "Čuda Sv. Kristofora".
1358. poslije čestih mijenjanja vladara, Rab je dospio pod vlast kralja Ludovika I anžuvinca, kojeg su otočani slavili kao svog osloboditelja. U spomen na velikog Kralja i davnu invaziju odlučeno je da se 09.05. slavi kao dan Grada i dan pobjede. Dan zaštitnika otoka (25.07- 27.07. - danas Rapska Fjera ) svečano se proslavlja Viteškim igrama - natjecanjem samostreličara i prikazom srednjevjekovnih zanata po ulicama grada.
Otok je imao burnu prošlost, mijenjao razne sisteme i vladare, naravno prolazio kroz vremena prosperiteta ali i teškoća, posebno za vrijeme crne Kuge i oba svjetska rata.


Kratki povijesni pregled:

- do 228.st.p.K. - Liburnia/ Ilirija, Grci; Dionizije stariji i Dionizije mlađi
- II st. p.n.e. Rimljani zauzeli Rab
- od 3 st.p.K. - 6 st. Rimsko carstvo, Zapadno rimsko carstvo; Car Oktavijan august ( 27.pn.e) daje gradu status Municipija tj. status grada sa samostalnom gradskom upravom)
- 493.- 544. Istočno-gotska država ( kraljevi Teodorik, Totila)
- 544.god. - 9 st. Bizant, vrijeme dolaska Slavena
- 9 - 10 st. pod upravom hrvatskih knezova, Bizanta i kralja Tomislava
- krajem 10.st.- Mletačka republika
- početak 11 st. - 12 st. Hrvatsko kraljevstvo
- 12 st.- 15 st.- česta izmjena vladara; Mleci, hrv.-ugarski kralj Koloman, kralj Bela III, Ljudevit Anžuvinac, Ladislav Napuljski, hrvatsko-ugarski kralj Sigismund
- od 1409. do 1797.god - Mleci
- 1797.god. do 1815. - Napoleon, Ilirska provincija Kraljevine Italije
- 1815.god.- 1918.god.- Austro -Ugarska Monarhija
- 1918.-1921. Kraljevina Italija
- 1921.god - 1941.god. - Kraljevina Jugoslavija
- Travanj 1941.god- 1943.god. fašistička Italija
- 1944. -1945.god. - Dritte Reich
- 1945.- do 1990. SFR Jugoslavija
- 1991.god.- Republika Hrvatska

 

Samostan sv. Eufemije:

 Neke fotografije iz starog okvira: 
 
  
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.
Ok